Mehmed Kapetanović Ljubušak -Narodno blago 
Vrsta: Seminarski | Broj strana: 12 | Nivo: Internacionalni univerzitet u Novom Pazaru

SADRŽAJ
1.UVOD 3
2. MEHMED KAPETANOVIĆ LJUBUŠAK 4
3.NARODNO BLAGO 7
3.1. Humanističko-politička dimenzija Ljubušakovog dela 7
3.2.Varijantnost poezije u Narodnom Blagu 9
3.3. Tumačenje poslovica 9
4.ZAKLJUČAK 11
5.LITERATURA 12
1.UVOD
Kao i u primjeru drugih nacionalnih knjizevnosti, bošnjačka književnost se također odvija u dva glavna toka, koje čine a) usmena književnost, na jednoj i b) pisana književnost, na drugoj strani.
a) Uobičajeno je da se usmena književnost razmatra izvan dijahronijske razdiobe, tj. žanrovski (lirska pjesma, balada, epska pjesma, usmena predaja i sl.).
b) Primjeru pisane knjizevnosti uobičajen pristup posredstvom dijahronijske podjele (npr. srednjovjekovno, osmansko, austrougarsko, razdoblje između dva svjetska rata i sl.), a onda se u okviru svakog izdvojenog razdoblja dalje vrši žanrovska podjela razlicitih vrsta lirske pjesme, dramskih te proznih oblika (roman, pripovijest, pripovijetka, kratka priča i sl.).
Bošnjačka usmena književnost zabilježena je u raznolikim i razuđenim oblicima, u rasponu od najkraćih (poslovica, zagonetka, pitalica i sl.) do najdužih (epovi i od preko dvanaest hiljada stihova). Kao cjelina, bošnjačka usmena književnost se može dalje dijeliti na onu koja je oblikovana stihom, na jednoj, te onu u prozi, na drugoj strani.
Prvu skupinu djela oblikovanih stihom čine različite vrste lirske pjesme, drugu balade i romanse, a treću bošnjačka epika.
Bošnjacka usmena književnost u prozi može se podijeliti na: priče o životinjama, bajke, novelističke, šaljive i druge priče sa izrazitim crtama fabuliranja, na jednoj, te legende, predaje i anegdote te druge kratke prozne oblike u kojima fabula nije razvijena (npr. poslovica i vic), na drugoj strani.
Pionir u prikupljanju i objavljivanju narodnih umotvorina bošnjačke književnosti je Mehmed Kapetanović Ljubušak.
2. MEHMED KAPETANOVIĆ LJUBUŠAK
Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak rođen je 1839. godine u Vitini kod Ljubuškog. Završio je medresu u Ljubuškom i učio je orijentalne jezike. Godine 1878 dolazi u Sarajevo gdje 1893. postaje gradonačelnik i na toj dužnosti ostaje do 1899. kad se zbog bolesti povlači. Umro je 1902. godine.
Krajem 19. vijeka po Bosni i Hercegovini i susjednim krajevima bavio se sakupljanjem narodnog blaga. Objavio je nekoliko knjiga a poznata mu je knjiga "Narodno blago" (1888). U drugoj knjizi "Istočno blago" (1896) sabrao je i preveo nove turske, arapske i persiske poslovice i mudre rečenice. Tarih na njegovom nišanu je s jedne strane na perzijskom, a s druge na bosanskom jeziku, a u arapskom pismu. Zapis je ispisan krupnim talik pismom na perzijskom jeziku, čiji sadržaj u prijevodu glasi:

---------- CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ---------- 

www.maturski.org 

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: [email protected]